KAKO OTOKE JADRANA SPOJITI S KOPNOM

www.Jadranbrod.com/ Novi list 13.11.2005.

kapetan Ivo Rudenjak, Rijeka

KAKO OTOKE JADRANA SPOJITI S KOPNOM

                        (slijedi dodatak Ante Rokova Jadrijevića)

Cijeli projekt cestovnog povezivanja s kopnom skoro svih otoka može se obaviti novcem koji bi se uzalud utrošio u izgradnju mosta Pelješac i njegovo kasnije uklanjanje, a to bi iznosilo 400 milijuna eura

Kako je moguće da se još uvijek govori o gradnji mosta Pelješac, kad se zna da je Malostonski kanal međunarodni plovni put u kojemu se apsolutno ne smije ometati, a kamoli onemogućavati plovidba brodovima?

Interesna grupa koja zagovara gradnju mosta dobro zna da bi se taj most morao ukloniti, da bi to grubo narušilo ugled Hrvatske i da bi to građani Hrvatske platili golemim iznosom. Naime, projektanti tvrde da bi cijena mosta iznosila 250 milijuna eura.

Iz prakse znamo da toj cijeni treba dodati trećinu tog iznosa. Uklanjanje mosta stajalo bi još oko 20 posto iznosa utrošenog na gradnju.

Nije teško izračunati da bi to iznosilo oko 400 milijuna eura.

Međunarodne pomorsko-plovidbene regule strogo propisuju da se širina plovnog puta ne smije sužavati ispod jedne Nm, tj. 1.852 metara.

To znači da se u Malostonskom kanalu ne smije postaviti niti jedan jedini stup, a kamoli 15, koliko navode projektanti mosta.

Proći brodom kroz tjesnac uži od 2.000 m nije jednostavno ni pri povoljnim okolnostima, a kamoli kad puše jači vjetar, kad gušća kiša ometa vidljivost, kad atmosferska električna pražnjenja »oslijepe« radar za snažnijih morskih struja, kad je trim broda nepovoljan i kad su uvjeti upravljanja brodom loši.

Cijena 33 milijuna eura

Uzgred rečeno, viseći most tipa »Akashi-Kaikyo«, visoko postavljen, a bez stupova u moru, dakle, koji ne bi ometao plovidbu, stajao bi više od milijardu eura. Nije prihvatljiv ni tunel ispod mora jer je zona Malostonskog kanala izložena razornim potresima.

Je li onda moguće cestovno povezati jug Hrvatske s maticom?

Pomne analize, a nakon brojnih mjerenja, proračuna i konzultacija s vrhunskim stručnjacima relevantnih struka, uvažavajući međunarodne pomorsko-pravne, ekološke, plovidbene, sigurnosne, cestovno-prometne, tehničke i druge propise, a uzimajući u obzir oceanografske, seizmičke, meteorološke, strateške (obrana), geološke i druge relevantne okolnosti, konfiguraciju obala, mogućnosti brodogradilišta, plovne dizalice, plovnog jaružala, upotrebu klapeta i druge mehanizacije, došlo se do zaključka da je najsvrsishodnije, a financijski izuzetno prihvatljivo cestovno povezati teritorij RH polaganjem spojnika dnom Malostonskog kanala između rta Međed i nasuprotne pelješke obale.

Tu su obale međusobno udaljene 2.200 metara, more duboko 27 metara, profil morskog dna horizontalan, morsko dno pjeskovito tj. »nosivo«, a oceanografski uvjeti povoljni.

Cijena spojnika Pelješac uključujući pristupne tunele, na bazi »ključ u ruke« iznosi oko 33 milijuna eura!

»Srce« spojnika je prostrana čelična cijev obložena betonskim blokovima radi zaštite od neželjenih djelovanja (uzgon, strujanje mora, oštećenja). Spojnik povezuju s otvorenom cestom tuneli koji se kopaju s kopna prema moru. Čelična cijev spojnika se izrađuje u brodogradilištu u sekcijama koje se nakon porinuća tegle u uvalu Brijesta na Pelješcu i tu spajaju zavarivanjem.

U međuvremenu se kopaju spomenuti tuneli i uređuje trasa na dnu mora pomoću plovnog jaružala kojim se s dna mora »siše« pijesak i transportira na željeno mjesto. Čelična cijev se polaže u jarak trase potapanjem, a onda se na cijev polažu, opet potapanjem, betonski blokovi, tzv. »samar«. Uz »samar« spojnika se polaže na obje strane kameni nasip pomoću klapeta, tj. plovila s dnom koje se otvara.

Nadzor polaganja cijevi i betonskih blokova se obavlja podvodnim kamerama. Na kraju se iz spojnika, odnosno tunela, crpi more i pristupa opremi spojnika najsuvremenijim uređajima.

Ukupna dužina spojnika s tunelima ne prelazi 2.900 metara. Krajevi tunela su povoljno orijentirani u odnosu na prevladavajuće vjetrove, što uz moćne ventilatore olakšava vrlo kvalitetno provjetravanje spojnika. Promet spojnikom nije podložan vjetru, niti morskim valovima. Spojnik ne ometa plovidbu, nije izložen udaru brodova, otporan je na potrese, ekološki je neutralan, siguran je, trajan, kao strateški objekt je vrlo »žilav«, kao prometnica je veoma funkcionalan, a čelična cijev spojnika se može izmijeniti.

Od posebne važnosti je činjenica što je izvedba spojnika tehnički jednostavna, a financijski cijeli projekt izuzetno povoljan.

Doista zapanjuje činjenica da se cijeli projekt cestovnog povezivanja s kopnom skoro svih otoka može obaviti novcem koji bi se uzalud utrošio u izgradnju mosta Pelješac

i njegovo uklanjanje.

Interesne grupe

Nastojeći zaštititi svoje interese, zagovaratelji mosta Pelješac se služe obmanama, podvalama i neistinama. Navedimo neke od njih:

a) U akvatorij susjedne države uplovljavaju samo čamčići. Tobože ne znaju da je nedavno u Neumu boravio u državnom posjetu Republici BiH francuski ratni brod »Courbet« dug 125 m, s nadgrađem visokim 42 m (»air draft«), sa 150 članova posade.

b) Zaljev Neum – Klek je plitak. Istina je, međutim, da je zaljev Neum – Klek dubok više od 20 metara i da je nasuprot Neumu moguće izgraditi, uz vrlo prihvatljive tehničke i financijske uvjete, vrlo kvalitetan morski terminal na kojemu mogu pristajati brodovi svih vrsta i veličina (kontejnerski, putnički, ratni) i to 3 do 5 takvih brodova istovremeno.

 
c) Republika BiH ne smije izgraditi luku jer bi to smetalo uzgoju kamenica kod Malog Stona. A zar brodovi koji dolaze u luku Ploče, dakle borave izravno u struji koja teče prema Malom Stonu, ne ugrožavaju te iste kamenice?

d) Hrvatska može u Malostonskom kanalu raditi što je volja. Predviđaju li ili doista ne shvaćaju da bi se izgradnjom mosta u Malostonskom kanalu lišilo susjednu državu izlaza na more, tj. pretvorilo Republiku BiH u »landlocked« državu. Nitko u Republici BiH ne može ustupiti ili se na bilo koji način odreći izlaza na more jer je to temeljno i neotuđivo pravo koje pripada i naraštajima koji dolaze.

Izvor: Novi list 13.11.2005.

Autor: kapetan Ivo Rudenjak, stalni sudski vještak za pomorski transport

Spas za otoke

Spas za otoke Privredni potencijal, uključujući turizam, juga Hrvatske i hrvatskih otoka je vrlo velik. Uz Pelješac, cestovnim spojnicama treba povezati otoke Korčulu, Brač, Šoltu, Hvar, Čiovo, Pašman, Ugljan, Rivanj, Sestrunj, Molat, Dugi otok, Kornar, Vir, Pag (kod Koromačine), Rab, Krk (kod Jadranova), Cres, Lošinj pa i neke druge.

Spojnicama treba na otoke dovesti vodu, električnu energiju i druge infrastrukturne instalacije. To će omogućiti brz i opći razvoj otoka, ali i znatne prihode državnom proračunu.

Istaknimo da spojnici ne ometaju plovidbu, niti narušavaju »image« otoka. Hrvatski otoci, naši »biseri« i »rudnici zlata« su razmjerno blizu čvrstom kopnu. To i još neke prirodne značajke uvelike olakšavaju polaganje spojnika. Drugim riječima, projekt cestovnog povezivanja otoka je tehnički jednostavno provediv, a financijski izuzetno prihvatljiv.

KAKO OTOKE JADRANA SPOJITI S KOPNOM

Cijeli projekt cestovnog povezivanja s kopnom skoro svih otoka može se obaviti novcem koji bi se uzalud utrošio u izgradnju mosta Pelješac i njegovo kasnije uklanjanje, a to bi iznosilo 400 milijuna eura.

Kratak komentar Ante Rokova Jadrijevića (24. svibnja-maja 2012):

Ako se malo vratimo samo na Pelješki most – ili još bolje – na 'Pelješki spojnik' pomorskog kapetana Ive Rudenjaka iz grada Rijeke, valja još dodati ovo:

spajajući 'spojnikom' poluotok Pelješac, odmah se otvara i mogućnost spajanja i otoka Korčule s kopnom – i to na najužem dijelu moreuza imegnju Vignja na Pelješcu i Račišća na otoku Korčuli)!

Tako bi Hrvatska dobila još najmanje 180 km 'djevičanski čiste' morske obale – i to na jugu blizu Dubrovnika – za snažan razvoj svog visokog turizma!

Ako tome dodamo još i revitalizaciju napuštenog, opustošenog i natalitetno devastiranog poluotoka Pelješac – onda bi se cijena hohštaplerskog projekta Pelješkog mosta tandema Ivo Smradaner – Jure Radić još jednom peterostruko umanjila!

Dakle, ukupno bi se njegova hohštaplerska cijena smanjila oko 20 puta!

Ante Rokov Jadrijević, dipl. ing., publicist i blogger,

Bivši pomorski časnik na više od 20 stranih brodova

Što ustvari Rohatynski želi i pošto-poto hoće?!

Ipress.hr/ Rohatinski: U 2012. sve pada, samo cijene i inflacija rastu/10.svibanj-maj 2012.

Komentar br. 7. na Ipress.hr

anterokovjadrijevic

Što ustvari Rohatynski želi i pošto-poto hoće?!

Oni prostaci – komentatori na našem domaćem istarskom Ipress-u koji neznaju pročitati iole ozbiljniji i duži tekst koji komentiraju (na primjer 'Ludi Dabar, DickCheese, Mario Bros, shooter9, Vajk Kontra, Kosirić, Fortica, Kristina i mnogi drugi njima slični...), ovog časa neka barem pokušaju pristojno komentirati ovaj moj komentar.

Evo što nam u gornjem tekstu ('Rohatinski: U 2012. sve pada, samo cijene i inflacija rastu') suštinski poručuje guverner HNB-a dr. Rohatynski:

1/-  ' Ova će godina biti još jedna godina snažnih ograničenja, prema prognozama HNB-a u 2012. očekuje se pad BDP-a za 1 posto... '

2/- ' Rohatinski je poručio kako kretanju sredstava na pokretanje proizvodnje i zapošljavanja ne mogu pomoći '.... revolucionarne ideje o izravnom kreditiranju proizvodnih programa iz središnje banke... '

3/- ' ........ a očekuje se i stagnacija ulaganja..... '

4/- ' Deficit platne bilance povećat će se..... inozemni dug na oko 102 posto BDP-a,

ali će se, ako se zadrži kreditni rejting, on moći refinancirati po postojećim uvjetima.

******

Moj prvi komentar: Aha! To je to što naš Rohatyni žele!

Naime, EU je naštampala preko 2.000 milijardi novih eura (preko dva bilijuna novih eura!) i plasira ih u svoje posrnule članice, kako bi pošto-poto spasila svoj loši i pogrešni projekt EU-a, u koji ove naše pokvarene političke bagre (koje same sebe zovu 'političkim elitama' – a radi se o novim KASTAMA!!) srljaju kao nove hrvatske guske u maglu!

A naš Židov Rohatynski i dalje poručuje našim 'uglednim' ekonomskim 'stručnjacima' – citiram – 'kako kretanju sredstava na pokretanje proizvodnje i zapošljavanja ne može pomoći 'nikakvo bacanje novca iz helikoptera ili revolucionarne ideje o izravnom kreditiranju proizvodnih programa iz središnje banke'.

Dakle, naš guverner Rohatynski odbija se ugledati na Zapad (EU, GB i USA), koji štampanjem svježeg novca spašavaju svoje ekonomije i svoje socijalna države, a što je onda to? 

Naš Rohatynski nastoji svim snagama i dalje prisiljavati Hrvatsku da pošto-poto ' zadrži kreditni rejting, kako bi se mogla i dalje refinancirati po postojećim uvjetima'.

A te uvjete nam diktira njegova judeomasonerija iz Londona, odnosno njegova žuto-zelena lihvarska internacionala, kojoj On, Rohatynski tako vjerno i uporno služi!

Citiram dalje Rohatynskog:

5/- 'Inozemni dug je na razini od oko 100 posto BDP-a, pa se zemlja mora svake godine financirati inozemnim zaduženjem od oko 18 milijarda eura.....'.

Jel' sad jasno 'drugovi'??

Dakle, ono što Rohatynski želi jest da Hrvatske (i) ove godine isplati njegovoj londonskoj judeomasoneriji i njenim 'bankarskim gangsterima' ( 'Banksterima' ) novih 18 milijardi eura, a dogodine još i više!

Ostalo o Rohatynskom zaključite sami (sporni tekst donosimo u nastavku!).

Ono što je u komentiranom tekstu za nas Hrvate dragocjeno, jest ove ocjena nove Milanoviće – ili još bolje K-Radimirove (Čačićeve) i S-Linićeve Vlade:

6/- 'Rohatynski je naveo je da je u prva tri mjeseca ove godine nastavljen pad industrijske proizvodnje, smanjenje građevinskih aktivnosti, pad robnog izvoza u EU, pad ukupnog uvoza, smanjenje zaposlenosti i ubrzanje tekuće inflacije, stagnira i promet na malo, a pozitivni rezultati ostvareni su u turizmu, pri čemu se radi o sezonski marginalnom razdoblju'.

To je jedino točno od onog što je dr. Rohatynski govorio u Opatiji, pred auditorijem naših 'uglednih' ekonomista – sve samih režimskih 'remudica'!

Ante Rokov Jadrijević, dipl. ing., publicist i blogger

(hrvatski socijal-radikal)

Avanti popolo alla riscosa!

 

Ipress.hr/ Od danas naplata parkinga i u Bujama/ Objavljeno: 02.05.2012.

Od danas naplata parkinga i u Bujama

 Naplata parkinga od danas počela je i u Bujama. Iz Grada su izvijestili kako će se parkiranje naplaćivati na lokacijama: Istarska ulica, Ulica Nikole Tesle, Trg J.B. Tita i na dijelu Ulice Flavia (kružno parkiralište iza zgrade Pučkog otvorenog učilišta). Sva parkirališta su označena plavom bojom.

Pored postojećih parkirališta na kojima nije uveden sustav naplate, Grad Buje priveo je namjeni parkiranja i lokaciju na Školskom brijegu uz srednju školu Vladimir Gortan.

Naplatu i kontrolu naplate parkiranja vršit će gradsko komunalno poduzeće 'Civitas Bullearum' koje ima sjedište u Bujama gdje se mogu dobiti sve informacije, posebno za povlaštene parkirne karte.

 (iPress)

                                                                    * * * * * *

Komentari (2)

Dugogodišnje Bujsko bezumlje

2 Četvrtak, 03 Svibanj 2012 06:43

anterokovjadrijevic

Potpuno se slažem s gornjim komentarom gosp. 'Majstora'!
Stvarno majstorski komentar!

Ova najnovija vijest samo potvrđuje nastavak bezumlja koje je počelo s bivšom Načelnicom Općine Buje profesoricom Lorenzin, mojom bivšom koleginicom u Srednjoj školi 'Vladimir Gortan' u Bujama. Naime, ona je prva počela sa sužavanjem ionako tijesnih bujskih ulica - ugradnjom uličnih 'kolaca', a sada su ovi novi na čelu s SDP-om to sužavanje ulica još pojačali...!

U čemu je 'kvaka' (odnosno 'štos')??

Štos je kao i kod Zorana Milanovića i pokojnog Ivice Račana:

njihov komunizam se pretvorio u 'provizionizam'!!

A to sada izvode i u mojoj Brtonigli!

Isuse Bože, koliko organa, to mora da je fatamorgana!!

Avanti popolo alla riscosa!

Ante Rokov Jadrijević,dipl.ing., Brtonigla,
(hrvatski socijal-radikal)

*******

Copa paste komentara Naša Bujština

1 Srijeda, 02 Svibanj 2012 20:07

majstor

Da pokušamo sa malo matematike: Dva djelatnika na kontroli naplate, brutto bar 17000 kn. Nekoliko radnih sati nekoga ko će voditi administrativni dio posla najmanje 3000 kn. Dakle direktni troškovi bez amortizacije, bez održavanja automata , bez ulaganja u ovaj projekt koje je poveliko, iznose minimalno 20000 kn.

Pa da vidimo kako to izgleda. Naplata se vrši recimo 23 dana u mjesecu dakle direktan trošak je 869 kn dnevno, pa to podijelimo sa 4 kn koliko je sat i dobijemo 217 naplata dnevno.

Dakle svaki dan koji se naplaćuje mora će 217 ljudi platiti parkiralište da bi se pokrili najminimalniji neposredni troškovi. I to pod uvjetom da se mjesečnim i godišnjim uplatama pokriju troškovi investicije. Nisam baš siguran da će se toliko puta naplatiti parkiranje tokom dana.

A niko se ne pita koliko će opasti promet ugostiteljima u centru, koji pune proračun?

Šta ako dođu pameti i sav pad prometa odbiju od astronomskih zakupnina koje plaćaju gradu? Tko će to nadoknaditi?

U isto vrijeme kada bi svi uposlenici koji imaju radna mjesta u zoni naplate parkiranja trebali plaćati nekakve mjesečne ili drugačije naknade da bi došli do radnih mjesta,

gradska uprava, novcem iz proračuna, postavlja rampe koje štite komociju njihovih djelatnika.

Da li i za njih postoji nekakva mjesečna naknada kojom će puniti proračun?

Sve u svemu ovo liči na bahato i nepromišljeno postupanje gradske vlasti, a građanima ostaje da na izborima kažu svoje.

Osobno smatram da sam na prošlim izborima pogrešno dao svoj glas.

majstor

Avanti popolo ala riscosa!

Ipress.hr/ Od danas naplata parkinga i u Bujama/ Objavljeno: 02.05.2012.

Od danas naplata parkinga i u Bujama

 Naplata parkinga od danas počela je i u Bujama. Iz Grada su izvijestili kako će se parkiranje naplaćivati na lokacijama: Istarska ulica, Ulica Nikole Tesle, Trg J.B. Tita i na dijelu Ulice Flavia (kružno parkiralište iza zgrade Pučkog otvorenog učilišta). Sva parkirališta su označena plavom bojom.

Pored postojećih parkirališta na kojima nije uveden sustav naplate, Grad Buje priveo je namjeni parkiranja i lokaciju na Školskom brijegu uz srednju školu Vladimir Gortan.

Naplatu i kontrolu naplate parkiranja vršit će gradsko komunalno poduzeće 'Civitas Bullearum' koje ima sjedište u Bujama gdje se mogu dobiti sve informacije, posebno za povlaštene parkirne karte.

 (iPress)

                                                                    * * * * * *

Komentari (2)

Dugogodišnje Bujsko bezumlje

2 Četvrtak, 03 Svibanj 2012 06:43

anterokovjadrijevic

Potpuno se slažem s gornjim komentarom gosp. 'Majstora'!
Stvarno majstorski komentar!

Ova najnovija vijest samo potvrđuje nastavak bezumlja koje je počelo s bivšom Načelnicom Općine Buje profesoricom Lorenzin, mojom bivšom koleginicom u Srednjoj školi 'Vladimir Gortan' u Bujama. Naime, ona je prva počela sa sužavanjem ionako tijesnih bujskih ulica - ugradnjom uličnih 'kolaca', a sada su ovi novi na čelu s SDP-om to sužavanje ulica još pojačali...!

U čemu je 'kvaka' (odnosno 'štos')??

Štos je kao i kod Zorana Milanovića i pokojnog Ivice Račana:

njihov komunizam se pretvorio u 'provizionizam'!!

A to sada izvode i u mojoj Brtonigli!

Isuse Bože, koliko organa, to mora da je fatamorgana!!

Avanti popolo ala riscosa!

Ante Rokov Jadrijević,dipl.ing., Brtonigla,
(hrvatski socijal-radikal)

*******

Copa paste komentara Naša Bujština

1 Srijeda, 02 Svibanj 2012 20:07

majstor

Da pokušamo sa malo matematike: Dva djelatnika na kontroli naplate, brutto bar 17000 kn. Nekoliko radnih sati nekoga ko će voditi administrativni dio posla najmanje 3000 kn. Dakle direktni troškovi bez amortizacije, bez održavanja automata , bez ulaganja u ovaj projekt koje je poveliko, iznose minimalno 20000 kn.

Pa da vidimo kako to izgleda. Naplata se vrši recimo 23 dana u mjesecu dakle direktan trošak je 869 kn dnevno, pa to podijelimo sa 4 kn koliko je sat i dobijemo 217 naplata dnevno.

Dakle svaki dan koji se naplaćuje mora će 217 ljudi platiti parkiralište da bi se pokrili najminimalniji neposredni troškovi. I to pod uvjetom da se mjesečnim i godišnjim uplatama pokriju troškovi investicije. Nisam baš siguran da će se toliko puta naplatiti parkiranje tokom dana.

A niko se ne pita koliko će opasti promet ugostiteljima u centru, koji pune proračun?

Šta ako dođu pameti i sav pad prometa odbiju od astronomskih zakupnina koje plaćaju gradu? Tko će to nadoknaditi?

U isto vrijeme kada bi svi uposlenici koji imaju radna mjesta u zoni naplate parkiranja trebali plaćati nekakve mjesečne ili drugačije naknade da bi došli do radnih mjesta,

gradska uprava, novcem iz proračuna, postavlja rampe koje štite komociju njihovih djelatnika.

Da li i za njih postoji nekakva mjesečna naknada kojom će puniti proračun?

Sve u svemu ovo liči na bahato i nepromišljeno postupanje gradske vlasti, a građanima ostaje da na izborima kažu svoje.

Osobno smatram da sam na prošlim izborima pogrešno dao svoj glas.

majstor